Bosna i Hercegovina

Grijanje i hlađenje u Bosni i Hercegovini

Veliki sistemi daljinskog grijanja u Bosni i Hercegovini postoje u većim gradovima. Postoji i nekoliko manjih sistema daljinskog grijanja instaliranih u manjim gradovima za potrebe škola, zgrada i naselja. Međutim, ovi sistemi su često stari (preko 30 godina) i baziraju se uglavnom na fosilnim gorivima. Mnogi potrošači koriste i individualna rješenja za potrebe grijanja, koristeći fosilna goriva i ugalj u malim individualnim ložištima, ili električnu energiju za potrebe grijanja.

visoko

Sa druge strane, u Bosni i Hercegovini postoji i nekoliko drugačijih primjera sistema daljinskog grijanja, poput onih baziranih na otpadnoj drvnoj biomasi, nedavno izgrađenih i puštenih u pogon u Livnu, Gračanici i drugim gradovima. Pored toga, mnogi gradovi imaju planove kada je u pitanju uspostava ovakvih sistema za grijanje, kako bi eliminisali zagađenja i povećali isplativost rješenja za grijanje (Visoko, Živinice, Goražde i mnogi drugi). Neki od trenutnih primjera dobre prakse navedeni su u nastavku:

Grijanje: Biomasa - Eko-Toplane, Gračanica
Eko-Toplane (http://www.eko-toplane.ba) puštena je u radni pogon 2008. godine. Postrojenje je bazirano na biomasi i prilagođeno za ispunjavanje potreba lokalnog stanovništva za opskrbom toplotnom energijom, kako u industrijskim postrojenjima, tako i u privatnim stambenim objektima. Toplota se proizvodi u kotlu na biomasu snage 6.000 kW. Kao alternativa za vršno opterećenje instaliran je i kotao na lož ulje. Mreža toplovodnog sistema ima dužinu od oko 14,5 km sa tendencijom daljnjeg širenja. Grijana površina trenutno iznosi oko 55.000 m2.

Grijanje: Biomasa - IEE Toplane, Gradiška
IEE Toplane Gradiska (http://www.ieegroup.net/projekti.html) puštena je u radni pogon 2014. godine. Postrojenje je bazirano na biomasi i toplotom snabdijeva stambene i poslovne prostore. Toplota se paralelno proizvodi u dva kotla na biomasu ukupne snage 12.000 kW. Grijana površina trenutno iznosi oko 120.000 m2.

Grijanje - hibridno: Solarni kolektor/ Biomasa - Sportska dvorana “Dalibor Perković - Dali”, Livno
Projekat rekonstrukcije Sportske dvorane “Dalibor Perković - Dali” odabran je kao jedan od deset USAID 3E projekata. Pismo namjere za implementaciju projekta potpisano je u novembru 2011. godine, dok je inauguracija projekta održana u novembru 2013. Sportska dvorana je u okviru projekta priključena na postojeću toplovodnu mrežu sistema baziranog na biomasi. Solarni kolektori instalirani su na krov, te se koriste za porebe snabdijevanja toplom vodom. Kako bi se gubitak toplote dodatno reducirao, na objekat je postavljena nova stolarija, dijelovi krova su zamijenjeni, te je fasada dodatno termički izolovana. Instalacija Sistema za monitoring i verifikaciju potrošnje toplote dodatno bi trebala doprinijeti unaprijeđenju energetske efikasnosti objekta. http://www.sustainable-energybih.org/27-11-2013-sports-hall-inauguration-in-livno?lang=en & http://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PA00K5JZ.pdf

Grijanje - hibridno: Solarni kolektor/ Biomasa - Studentski centar, Mostar
Studentski centar Mostar uveo je projekat grijanja na bazi solarnih kolektora 2012. godine. Pored solarnih kolektora, Studentski centar koristi i kotlove na pelet za pokrivanje potreba u periodima kada su solarni kolektori van pogona. Studenti se na taj način snabdijevaju toplom vodom i grijanjem 24 sata dnevno. Sveukupni cilj projekta bio je reducirati potrošnju energije i unaprijediti studentski standard. Obzirom na broj stanara (550 studenata tokom akademske godine), projekat obezbjeđuje znatne uštede. Prethodni troškovi povezani sa prosječnom godišnjom potrošnjom energije iznosili su do 500 KM po osobi, dok su danas reducirani na 185 KM po osobi, sa ciljem dodatnog sniženja. (http://scm.pogled.ba/clanak/veliki-rezultati-projekata-ustede-elektricne-energije-u-studentskom-centru-mostar/38387)

CoolHeating projekat općenito ima namjeru pomoći u pronalaženju isplativih rješenja, kao i pozitivno utjecati na ekološki učinak postojećih rješenja grijanja u mnogim gradovima širom zemlje. Projekat će imati direktan utjecaj na smanjenje štetnih emisija, te će pružiti prilike za kreiranje novih radnih mjesta, unaprijeđujući na taj način socijalnu sliku općina. Obuhvatanjem okolinskih, ekonomskih i socijalnih aspekata, CoolHeating projekat će doprinijeti sveukupnoj održivosti u ovom polju. U konačnici, sve naznačene prednosti trebale bi pomoći državnoj vlasti u ispunjavanju zahtjeva za povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji, te povećanju energetske efikasnosti.

Ciljna zajednica: Općina Visoko

Općina Visoko nalazi se na raskrsnici sarajevsko-zeničke industrjske regije. U pitanju je područje sa značajnom kulturološkom i historijskom prošlošću. Pogodna geografska lokacija, povoljni klimatski uslovi, mnoštvo šuma i tekuće vode bili su neki od razloga zbog kojih je ovo područje nastanjeno još od davnina. Najstariji tragovi života na ovom području datiraju iz perioda mladog kamenog doba, dok su na plodnim obalama rijeke Bosne i njenih pritoka smještena brojna neolitska nalazišta. Zbog pogodnih geografskih i ekonomskih uslova, područje grada Visoko razvilo se u jedan od glavnih političkih, ekonomskih i kulturoloških centara srednjevijekovne Bosne. Visoko ima status kraljevskog grada, dok se njegovo ime po prvi put spominje 1355. godine u Povelji kralja Tvrtka I izdatoj dubrovačkim trgovcima.

Danas Općina Visoko ima veoma razvijeno poslovno okruženje i sadrži nekoliko poslovnih zona:

  • Poslovna zona “Ozrakovići”
  • Poslovna zona “Čekrekčije”
  • Poslovna zona “Dobrinje”
  • Poslovna zona “Topuzovo polje”

Više informacija moguće je pronaći na: http://www.visoko.gov.ba/

Općina Visoko je veoma zainteresovana za razvoj sistema daljinskog grijanja, kao i pronalaženja održivih rješenja za potrebe grijanja. Kao izvor toplote razmatrane su alternative na bazi bio-otpada, kao i daljinsko grijanje iz Termoelektrane Kakanj, koja može raditi u režimu kosagorijevanja (ugalj-biomasa) i nalazi se na 9 km udaljenosti od grada. Dio grada pokriven je gasnim distributivnim sistemom, tako da se prirodni gas u određenoj mjeri koristi za potrebe grijanja. Na području ostatka Općine za potrebe grijanja uglavnom se koristi ugalj i drvo u malim individualnim ložištima ili električna energija. Pored navedenog, zbog cijene prirodnog gasa, mnogi potrošači prelaze na individualna rješenja za potrebe grijanja (drvo, ugalj ili električnu energiju).

 

Populacija: 41,352
Ukupan broj domaćinstav: 12,953
Ukupan broj stambenih prostora: 16,628
Lokalna područja: 26: 5 urbana, 21 prigradska
Ukupan broj domaćinstava u urbanim područjima: 3,989
Ukupan broj stambenih prostora u urbanim područjima: 4,805
Ukupan broj domaćinstava u prigradskim područjima: 8,964
Ukupan broj stambenih prostora u prigradskim područj: 11,823

Tabela 1 - Osnovne informacije o Općini Visoko

Ukupna dužina gasne mreže Općine Visoko iznosi 91.138 m, od čega je 69.153 m postavljeno na javnim područjima.

No. Opis Dužina
1. Čelična gasna mreža snabdijevanja - u objektima kolektivnog stanovanja 3,750 m
2. Gasna mreža snabdijevanja 3,0 bara - javna područja 19,716 m
3. Gasna mreža snabdijevanja 0,1 bar - javna područja 49,437 m
4. Gasna mreža snabdijevanja Ø 32 - na privatnim posjedima 18,235 m

Tabela 2 - Ukupna dužina i tip položenog gasnog cjevovoda na području Općine Visoko

Omjer stanovništa koje se grije na prirodni gas u poređenju sa stanovništvom koje se grije na drugi oblik goriva (drvo, električna energija, pelet i dr.) je 10:90. Većina stanovništva koristi drvo za potrebe grijanja, što dodatno doprinosi pojačanom krčenju šuma. Ovaj projekat će direktno doprinijeti podizanju svijesti i edukaciji lokalne zajednice o prednostima alternativnih rješenja. Projekat će takođe imati direktan utjecaj na smanjenje štetnih emisija, reducirajući zagađenje zraka i pružajući zdravije okruženje za život.

Kooperacija sa Zajednicama sljedbenicima:

Sljedbenici imaju priliku učiti iz CoolHeating procesa pokretanja novih projekata. Razmjena informacija sa predstavnicima ovih Općina, kao i namijenjeni zajednički događaji, dodatno pojačavaju planirane rezultate CoolHeating projekta. U Bosni i Hercegovini projektom su obuhvaćene slijedeće dvije zajednice sljedbenici:
•    Općina Živinice
•    Općina Goražde

 

News / Events

CoolHeating Coordination

wip

WIP Renewable Energies

Sylvensteinstr. 2
81369 Munich
Germany

Phone: +49 89 720 12 735
Fax: +49 89 720 12 791
www.wip‐munich.de

Contact

Dominik Rutz
[email protected]
Phone: +49 89 720 12 739

Co-Funder

eu

This project has received funding from the European Union’s Horizon 2020 research and innovation programme under grant agreement No 691679.

Social Media